Zdravstveni centar ’’Južni Banat’’ Pančevo, pilot region projekta informatičke obuke u zdravstvenim centrima u Srbiji, prvi je „poligon“ za obučavanje i sertifikaciju kadrova po ECDL programu. Na taj način čini se važan korak pridruživanja zdravstvenih usliga u Srbiji – tretmanu kakav postoji u ogromnoj porodici korisnika ECDL standarda u zdravstvenim institucijama Evrope i sveta.
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Evropska agencija za rekonstrukciju (www.ear.europa.eu) koja u Srbiji rukovodi finansijskom pomoći Evropske unije, prepoznali su vrednosti obuke i sertifikacije po ECDL standardima i uključile ih u projekat ‘’Razvoj zdravstvenog informacionog sistema za osnovne zdravstvene i farmaceutske usluge u Srbiji’’

Projekat Ministarstva zdravlja “ Razvoj zdravstvenog informacionog sistema za osnovne zdravstvene i farmaceutske usluge“ predstavlja jedan od „infostrukturnih“ projekata kojima se postavlja temelj nacionalnog zdravstvenog informacionog sistema zasnovanog na evropskim standardima medicinske informatike. Istovremeno, sistem je prilagođen optimalnom pristupu u okviru nacionalne situacije u tom segmentu. Delatnost ovog projekta odnosi se takođe i na „utemeljavanje“ e-zdravlja, segmenta informacionog društva u zdravstvenom sektoru. (Strategija razvoja informacionog društva u Srbiji, načelno i po segmentima usvojena je od strane Vlade Republike Srbije 2006. godine).
Projekat finansira Evropska unija, preko Evropske Agencije za rekonstrukciju, a realizator projekta je danska firma „EuroHealth“ radeći sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, lokalnim ekspertima i relevantnim zdravstvenim institucijama.
Osnovni doprinos projekta je u definisanju i uvođenju sistema elektronske zdravstvene dokumentacije u Srbiji – Sistem EZD. (Opšte prihvaćeni medjunarodni termin je Electronic Health Record). Sistem EZD predstavlja skup informacija o zdravlju i lečenju pojedinačnih pacijenata u elektronskoj formi u nacionalnom zdravstvenom sistemu (državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama), kroz ceo životni period („od kolevke pa do groba“). Ovakav skup podataka elementarno je namenjen poboljšanju procesa lečenja, smanjenju nepotrebnih troškova i smanjenje po zdravlje štetnog dupliranja dijagnostičkih usluga, a dostupan je samo zdravstvenim radnicima koji učestvuju u lečenju pacijenta i to na osnovu njegove dozvole. Stepen razvoja informaciono komunikacionih tehnologija, omogućava brz pristup sa različitih lokacija, veoma rigoroznu zaštitu pristupa, kriptovan prenos i zapis podataka, elektronski potpis u smislu odgovornosti za sadržaj podataka i sl. Sa druge strane, denominovani podaci ovakvog tipa su osnov nacionalne zdravstvene statistike, izvor podataka za indikatore javnog zdravlja (zdravlja nacije), medicinu zasnovanu na dokazima, indikatore kvaliteta rada zdravstvenih ustanova itd., tj jedan od važnih informacionih resursa zemlje.
Definisanje nacionalnog sistema EZD odnosi se na standardizovan sadržaj, način kodiranja, standarde zaštite privatnosti i sigurnosti podataka o individualnom zdravlju, standarde razmene podataka, korišćenje, organizaciju i pravni okvir. Primenjeni standardi omogućavaju kompatibilnost sa EZD u EU što nas dugoročno približava „evropskoj porodici“. Uvođenje je planirano kroz pilot projekat u Pančevu, njegovu evaluaciju, korekcije i uvođenje u rad četiri regionalna i nacionalnog centra za EZD. Regionalni centri su predviđeni u Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu i Nišu.
Ključni faktor uspeha projekta je podrška istinskih vlasnika sistema – pacijenata, zdravstvenih radnika i menadžera u zdravstvenim ustanovama. Dobijanje istinske podrške pravih „vlasnika“ sistema je prvi i najvažniji (naravno ne i jedini) uslov za uspeh ovakvog projekta. Šta to znači u odnosu na zdravstveni sektor, dosta dobro opisuje jedna od definicija e-zdravjla: E-zdravlje je novonastala oblast u kojoj se preklapaju medicinska informatika, javno zdravlje i poslovanje kroz koje treba kombinovati pružanje zdravstvenih usluga i generisanje i razmenu poslovnih informacija kroz internet i informacione tehnologije. Ovaj termin ne odražava samo tehnički razvoj već pre svega stanje svesti, način razmišljanja, stav, a naročito opredeljenje za povezivanje u radu i globalno razmišljanje u cilju poboljšanja zdravstvene nege na lokalnom, regionalnom i svetskom nivou korišćenjem informaciono komunikacione tehnologije.
Rukovodjeni ovakvim razmišljanjem o potrebi delovanja na stanje svesti tj. na globalni stav o načinu poslovanja u okviru osnovne delatnosti zdravstenog sektora, kroz projekat je predvidjeno upoznavanje zdravstvenih radnika sa osnovama i mogućnostima korišćenja IKT. Odlučeno je da se ovaj edukacioni segment realizuje kroz ECDL set kurseva – EU standard edukacije u tom domenu. Edukacija je započeta u pilot regionu u Zdravstvenom centru „Južni Banat“ u Pančevu. Obukom je obuhvaćeno 50 polaznika, 15 lekara i 35 medicinskih tehničara.
Obuka je počela 2. aprila i izvodi se intenzivno 30 radnih dana u prostorijama Zdravstvenog centra. Polaznici obuke imaju na raspolaganju takodje izuzetnu opremu u obliku „mobilne elektronske učionice“ (koja se sastoji od mreže laptop računara, video projektora i internet pristupom). Ovu, kao i ostalu opremu za realizaciju projekta isporučila je, nakon završetka tenderskog postupka, firma Siemens IT Solutions and Services d.o.o, a obuku sprovodi EBC test centar Beograd
Uvodna predavanja je održao Vladan Stevanović, direktor ECDL test centra EBC, na kojima je polaznike upoznao sa ECDL programom i značajom ECDL sertifikacije. Svim polaznicima obuke su otvoreni nalozi za on-line vežbanje na Internetu, dobili su indekse kao i odgovarajuću literaturu štampanu od strane ECDL test centra “Integra”. U toku nastave kombinuju se predavanja sa praktičnim vežbama na računaru i on-line vežbanjem, što predstavlja veoma efikasan sistem učenja. Po završenoj obuci predviđeno je testiranje polaznika za dobijanje odgovarajućeg ECDL sertifikata.
Zapaženo je da su zaposleni u Zdravstvenom centru ’’Južni Banat’’ Pančevo veoma dobro prepoznali vrednost donirane obuke. „Nivo prisutnosti na kursevima je gotovo 100% i pored obaveze polaznika da redovno ucestvuju u svojim svakodnevnim radnim aktivnostima. Za 50 % polaznika je ovo prvi susret sa informaciono komunikacionim tehnologijama, 60% nije niti imalo svoj e-mail ili internet priključak, a za sve njih ovo je i prvi sistematizovan pristup informatičkoj obuci“, istakao Dr Milan Kovijanić, Regionalni koordinator projekta, Zdravstveni centar ’’Južni Banat’’ Pančevo |